Kojadinović svedoči kako je Studio B saznao za ubistvo Ćuruvije

11. jun 2017.


U ponedeljak se nastavlja suđenje optuženima za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije. Ovaj proces ulazi u treću godinu i još mu se ne nazire kraj

Piše: Svetlana Palić

U ponedeljak, 12. juna 2017. godine, sudski proces protiv okrivljenih za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije nastavlja se svedočenjem trojice pripadnika Resora državne bezbednosti (RDB). Sledećeg dana svedočiće nekadašnji glavni i odgovorni urednik Studija B Dragan Kojadinović, a trećeg, i poslednjeg dana pre letnje pauze, dve pripadnice BIA.

Dragan Kojadinović je pred Tužilaštvom za organizovani kriminal u svojstvu svedoka saslušan u junu 2014. godine.

Svedočio je oko sat vremena, a novinarima je izjavio da je pred tužiocem govorio o svojim saznanjima u vezi sa tim događajem imajući u vidu da je „Studio B bio prvi i jedini medij u Srbiji koji je objavio da je Slavko Ćuruvija ubijen, a tek nekoliko dana kasnije to su objavili i drugi mediji“.

„Govorio sam i o okolnostima u kojima je tako nešto moglo da se dogodi, sa osvrtom na Zakon o javnom informisanju iz 1998. godine, koji je praktično bio početak najžešćeg progona nezavisnih novinara u ovoj zemlji i koji je prethodio i drugim zločinima, a ne samo ovom“, rekao je  Kojadinović.

Pre njega trebalo bi da svedoči nekadašnji načelnik Pete uprave Miloš Teodorović za koga je svedok Zoran Stijović izjavio da je neposredno posle 5. oktobra, po naređenju tadašnjeg načelnika Resora državne bezbednosti Radomira Markovića, „izdao nalog da se taksativno unište svi delovodnici od 1998. do 2000. godine: depeše, planovi rada, izveštaji o radu Centra i tako dalje“.

„Uništena je dokumentacija u papirnom i elektronskom obliku i mikrofilmovi, sve što može da ukaže na zloupotrebe iz svih centara, osim novosadskog, zrenjaninskog i subotičkog. Ova tri centra nisu postupila po nalogu i tu dokumentaciju su sakrili i sačuvali. Dokumentacija je uništena i u CRDB Beograd. Bilo je indikativno da su pokušali da prikriju zloupotrebe Službe u tom periodu“, svedočio je nedavno je Stijović.

Prvog dana pred sudskim većem treba da se pojavi pripadnik RDB Radiša Roskić, u vreme ubistva Slavka Ćuruvije načelnik Desete uprave, lojalan kadar okrivljenog Radomira Markovića. U članku u nedeljniku Vreme oktobra 2003. godine novinar Dejan Anastasijević, dobar poznavalac rada BIA, ovako opisuje karakterističan rad Desete uprave:

„Govorio sam i o okolnostima u kojima je tako nešto moglo da se dogodi, sa osvrtom na Zakon o javnom informisanju iz 1998. godine, koji je praktično bio početak najžešćeg progona nezavisnih novinara u ovoj zemlji i koji je prethodio i drugim zločinima, a ne samo ovom“ (Kojadinović)

„Deseta uprava je neka vrsta Službe unutar Službe: ima sopstvenu tehniku za praćenje i prisluškivanje (drugi moraju da koriste usluge Sedme, tehničke uprave), a posao joj je, između ostalog, kontraobaveštajna zaštita republičkih funkcionera i šefova diplomatskog osoblja, te nadzor nad ostalim upravama. ’Deseta uprava je, pored Treće, oduvek važila za najprljaviji deo Službe jer je zahvaljujući svom izdvojenom položaju bila pogodna za razne prljave poslove’, kaže jedan dobro obavešten izvor za Vreme objašnjavajući dalje da je upravo iz ovog dela Službe bio angažovan deo kadrova za praćenje i logističku pripremu atentata na Draškovića, Stambolića i Ćuruviju. Roskić je, inače, odgovarao direktno Nikoli Ćurčiću, Markovićevom zameniku“, navodi Anastasijević.

Prvog dana treba da svedoči i pripadnik DB Dejan Nikolić, koji je poslednjih nekoliko meseci više puta najavljivan, ali dosad nije svedočio. Za isti dan, 12. jun, planirano je i svedočenje Aleksandra Gaka, nekadašnjeg načelnika Centra RDB za Novi Sad. Gak je bio jedan od trojice načelnika centara RDB, koji su, prema tvrdnjama pomenutog Stijovića, odbili naređenje Radomira Markovića o uništavanju dokumentacije Službe. Gak je, prema istom izvoru, otpušten iz Službe kada  je na njeno čelo došao Milorad Bracanović.

Poslednjeg dana pred letnju pauzu, 14. juna, trebalo bi da svedoče još dva svedoka (Katarina Smakić i Stevana Jednak). Suđenje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije biće nastavljeno posle letnje pauze, a u kojim terminima saopštiće predsednica tročlanog sudskog veća Snežana Jovanović. 

 


TREĆA GODINA SUĐENJA

Suđenje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije ušlo je u treću godinu i kraj mu se još ne nazire. Vlasnik Dnevnog telegrafa i Evropljanina ubijen je ispred svog stana u Svetogorskoj ulici broj 35, na Uskrs, 11. aprila 1999. godine. Za njegovo ubistvo sudi se nekadašnjem načelniku Resora državne bezbednosti Radomiru Markoviću – nekadašnjem načelniku beogradskog centra RDB Milanu Radonjiću, kao organizatorima. Kao neposredni izvršioci ubistva optuženi su Miroslav Kurak, rezervista RDB, koji je u bekstvu, i Ratko Romić, nekadašnji glavni inspektor Druge uprave, koji je u pritvoru od 2014. godine.

U isto vreme kad i Romić, uhapšen je i Milan Radonjić, koji je takođe u pritvoru, dok je Radomir Marković na odsluženju jedinstvene kazne zatvora od 40 godina za organizovanje ubistva Ivana Stambolića i atentat na Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali kada su poginula četvorica pripadnika Srpskog pokreta obnove.


Foto: Jana Nikolić / Slavko Ćuruvija fondacija