Foto: Slavko Ćuruvija fondacija

Neophodno zahtevati da se javni servis ne finansira iz budžeta

21. mart 2018.


Dok god javni servis zavisi od budžeta, u postojećim političkim okolnostima, nemoguće je očekivati da ispuni ulogu koju mu zakon propisuje. To zahteva jednu kampanju da se osvesti javnost da je zaista neophodno tražiti da se javni servis ne finansira iz budžeta, rekla je Maja Divac na okruglom stolu „Pomeri RTV: Modeli građanske kontrole javnih medijskih servisa“

Izvor: FoNet

Na okruglom stolu su predstavljene preporuke za građansku kontrolu dva javna servisa u Srbiji.

Da postoji dobra volja i da svako radi u duhu zakona, koje imamo, medijska slika bi bila pristojna, izjavila je autorka analize „Modeli građanske kontrole javnih medijskih servisa“ Maja Divac na okruglom stolu u organizaciji Slavko Ćuruvija fondacija.

Divac je predočila da je u zakonu jasno navedeno da su javni servisi, pored obaveze da informišu u javnom interesu, dužni da stvore uslove kako bi građani i njihove oraganizacije mogli da utiču na programske sadržaje, na uredničke odluke i kontrolišu njihov rad.

Stvar je u tome što se zakon ne poštuje, rekla je ona.

Što se tiče finansiranja, dok god se dominantno finansira iz budžeta ili zavisi od budžeta, u postojećim političkim okolnostima, nemoguće je da javni servis ispuni ulogu koju mu zakon propisuje i to zahteva jednu kampanju da se osvesti javnost da je zaista neophodno tražiti da se javni servis ne finansira iz budžeta, rekla je Divac.

Prva od predloženih 10 preporuka, koje će Pokret „Podrži RTV“ uobličiti, objaviti i uputiti javnim servisima i donosiocima odluka, je da se stvori efikasan Programski savet.

Neke od preporuka se odnose na samoregulaciju, gde se predlaže uvođenje Ombudsmana i Odeljenja za pritužbe gledalaca, javne rasprave, kriterijume za ocenu programa i podnošenje Izveštaja o radu i poslovanju javnosti.

Divac je napomenula da je osnovna poruka svih dokumenata Saveta Evrope iz te oblasti da javni servis mora da tretira javnost kao partnere, a ne pasivne primaoce, odnosno svoju publiku da tretira kao građane, a ne potrošače.

Predstavnik Fondacije za otvoreno društvo Dragan Kremer je izrazio nadu da je struka dovoljno pametna da će uspeti da smisli kako da se situacija poboljša.

Ulazimo u godinu u kojoj će se zaista raditi na Medijskoj strategiji i novim zakonima, što je prilika da se stvari poboljšaju, rekao je Kremer.

On je ukazao da Regulatorno telo za elektronske medije (REM) bira članove UO javnih servisa, a onda oni postavljaju članove Programsikih saveta RTS i RTV, pri tom izbor članova Saveta REM je krajnje sumnjiv i on većinom radi u krnjem sastavu.

Pošto je zakonom regulisano finansiranje javnih servisa u Srbiji i vlada je preko svih rokova, koje je sama zadala, produžila način finansiranja, koji izgleda kao povoljna kombinacija takse, oglašavanja i velikih budžetskih davanja, kako smo došli do toga da RTV opet tvrdi da je na ivici bankrota, upitao je on.

Programski direktor Slavko Ćuruvija fondacije Ilir Gaši podsetio je da je pre izvesnog vremena, grupa ljudi okupljenih u Pokret „Podrži RTV“ postigla nešto što se nije dogodilo od devedesetih godina, zainteresovala je javnost za rad javnog servisa i probudila svest da on postoji zbog njih i da imaju pravo da zahtevaju kvalitetno informisanje.

On je istakao je da je „Podrži RTV“ postigao ogroman uspeh u mobilisanju nacionalne javnosti na tom polju i ocenio da je to veliki potencijal da se to i održi.